Klasifikacija statističkog softvera treba da pomogne pri izboru odgovarajućeg softvera za upotrebu u organizaciji. Softver je moguće klasifikovati na više načina, a svaki statistički paket može potpasti u neku od kategorija određene klasifikacije. Na taj način možemo posmatrati osobine softvera kroz više dimenzija.

Prema vrsti licence postoje:

  • open-source - besplatni su za upotrebu a dostupan je i njihov izvorni kod, pa članovi zajednice mogu da vrše dogradnje softvera po svojim potrebama. Obično postoji zajednica programera koji održavaju i razvijaju ovakav softver, pri čemu za to, u najboljem slučaju, dobijaju donacije. Primeri ovakvog softvera su R i Gretl.
  • freeware - program je besplatan za upotrebu, ali izvorni kod nije dostupan zajednici, već samo autorima softvera. Takvi su, na primer PSPP i Octave.
  • licencni - programi se plaćaju, ponekad i veoma mnogo. Primeri takvih programa su SPSS, SAS.

Prema nameni softver se deli na:

  • statitički paketi su softverski proizvodi čija je jedina namena pružanje pomoći korisniku prilikom statističke obrade podataka. Način prezentacije podataka je sličan onome u elektronskim tabelama. Prednosti statističkih paketa se ogledaju u tome što izvršavaju sve ili većinu statističkih procedura relevantnih za oblast kojoj su namenjeni, a metode koje se koriste za proizvodnju outputa su precizne. S druge strane, ova vrsta statističkog softvera se teže uči, a transfer outputa u drugi softver može biti problematičan. Prema obuhvatnosti mogu biti:
    • statistički paketi opšte namene, kao što su R ili SPSS koji teže da pokriju sve ili što više statističkih procedura iz raznih oblasti nauke i života i
    • specijalizovani statistički paketi, kao što su Gephi, EpiInfo i dr., koji imaju specifične ciljeve rešavanja jedne vrste problema ili pokrivanja statističkih tehnika koje se mogu smatrati standardnim u naučnoj oblast kojoj je paket namenjen.
  • elektronske tabele su sofverski proizvodi čija osnovna namena nije statistička obrada podataka, ali imaju ograničeni skup statističkih funkcija koje se uklapaju u njihovu osnovnu namenu. Upotrebom makroa i skript jezika moguće je značajno proširiti njihove funkcionalnosti i približiti ih funkcionalnostima koje nude statistički paketi. Elektronske tabele se lako koriste, vrše osnovne kalkulacije, dijagrami se mogu proizvesti brzo i jednostavno, a koriste se i za druge vrste posla koji nisu statističke prirode. S druge strane, elektronske tabele odrađuju samo ograničeni skup najjednostavnijih statističkih zadataka, a kontrola nad određenim vrstama outputa je ograničena. Programiranje u elektronskim tabelama proširuje njihovu funkcionalnost, ali većina prosečnih korisnika ne zna da piše kompjuterske programe. Najpoznatije elektronske tabele su Microsoft Excel, OpenOffice Calc i LibreOffice Calc.
  • biblioteke koda u klasičnim programskim jezicima C, C++, Fortran ne predstavljaju statističku aplikaciju u pravom smislu te reči, već su implementacija statističkog algoritma u određenom programskom jeziku. Biblioteke koda se ne mogu direktno koristiti od strane osoba kojima treba statistička analiza. Da bi prerasle u program, neophodno je na njih nadograditi korisnički interfejs koji će omogućiti interakciju korisnika sa implementiranim algoritmom i kreirati program koji se može izvršavati u određenom softverskom i hardverskom okruženju.

U zavisnosti od načina na koji se ostvaruje interakcija korisnika sa softverom, mogu biti

  • orijentisani ka programiranju (R, Matlab, Python) - kod ove vrste statističkog softvera postoji razvojno okruženje koje omogućava izdavanje komandi, a statistička obrada se vrši u konzolnom modu, zadavanjem komandi na način sličan pisanju kompjuterskih programa. Obično je potrebno više napora da se nauče.
  • orijentisani ka analitičkim rešenjima (SAS, SPSS) - ova vrsta statističkog softvera poseduje mogućnosti za konzolni pristup koji pogoduje naprednim korisnicima, ali se većinom koriste opcije grafičkog korisničkog interfejsa preko kojih se pokreću standardizovane procedure i dobija standardizovani output. Iako je moguće podesiti opcije rada funkcija i urediti output, naglasak se stavlja na lakoću izrade relativno standardnog outputa, što pažnju korisnika prebacuje sa pitanja “kako dobiti rezultat”, na pitanje “kako protumačiti rezultat”.

U zavisnosti od primenjene tehnologije, statistički softver može biti:

  • online - procedure se nalaze na web serveru koji je dostupan preko korisničkog interfejsa u web browser-u. U poslednje vreme, razvojem alata koji omogućavaju interakciju korisnika sa kodom u R-u, ova vrsta statističkog softvera je veoma dobila na značaju, a na internetu je moguće pronaći sve više ovakvih rešenja koja su uglavnom parcijalna i okrenuta ka rešavanju specifičnih problema.
  • desktop - kompletan program za obradu se nalazi na računaru korisnika programa
  • distribuirani - složeni model u kojem se koristi više procesora na serverskoj strani ili čak više servera koji mogu biti posvećeni smeštaju baze podataka, izračunavanju ili nekom drugom specifičnom zadatku u procesu obrade podataka. Pri tome se obrada pokreće sa jednog računara (klijenta), a izvršava na jednom ili više udaljenih računara (servera).