Geometrijska sredina je mera centralne tendencije koja se računa kao n-ti koren proizvoda svih elemenata skupa podataka, odnosno po formuli

Formula za izračunavanje geometrijske sredine

gde je

n – broj elemenata skupa podataka, a
ΠX – proizvod svih elemenata skupa podataka.

Geometrijaska sredina se prvenstveno koristi kao mera centralne tendencije u kontekstu analize u ekonomiji. Najčešće se koristi na indeksima, omerima i procentima promena u vremenu.

Primer: Prosečna stopa rasta prodaje

Prodaja preduzeća X je rasla na način kao što je prikazano u tabeli.

Godina Procenat rasta Indeks
2001. 10% 1.10
2002. 8% 1.08
2003. 5% 1.05
2004. 15% 1.15
2005. 11% 1.11
2006. 9% 1.09
2007. 1% 1.01
2008. -10% 0.90
2009. -15% 0.85
2010. -8% 0.92

Procenat rasta je izražen u odnosu na prethodnu godinu, a indeks je izračunat tako što se na 1 doda procenat rasta podeljen sa 100.

Izračunati prosečnu stopu rasta prodaje.

Kolona indeks, zapravo, sadrži lančane indekse, pa zbog toga računamo geometrijsku sredinu.

U našem slučaju ΠX = 1.2337, a n=10. Primenjujući formulu za geometrijsku sredinu, dobijamo da ona iznosi 1.2337(1/10)=1.0212, odnosno 2.12%.

Odgovor: Prosečna stopa rasta prodaje preduzeća X za period od 2001. do 2010. godine iznosi 1.0212, odnosno 2.12%.

Ukoliko su u distribuciji svi skorovi jednaki, tada će aritmetička, harmonijska i geometrijska sredina biti iste. U suprotnom vrednost aritmetičke sredine je veća od vrednosti geometrijske sredine, a vrednost geometrijske sredine je veća od vrednosti harmonijske sredine.